Do sada ste sigurno već imali prilike da čujete reč „podcast“ (podkast) u svakodnevnom govoru, što vas je verovatno stavilo u nedoumicu oko toga šta to zapravo znači, odnosno šta predstavlja. Neko vam je preporučio da slušate neki podkast, negde ste na internetu čuli da neko govori o nekom podkastu, neki vaš poznanik je pokrenuo svoj podkast. Na kraju krajeva, i mi smo pokrenuli Junkyard Rock Stories podkast, pa samim tim je došlo i vreme da se objasni; šta je to ustvari i šta predstavlja ta famozna reč – podcast (podkast).
Najnovije vesti, recenzije i ostale priče pročitajte OVDE.
Po definiciji, podkast predstavlja audio fajl koji je namenjen slušanju i kojem se može pristupiti preko interneta. Dostupan je u formi epizoda, dakle serijski, gde se svaka od tih epizoda može skinuti i gde korisnik može, ukoliko to želi, da postane pretplatnik (subscriber).
Tehinčki dakle, podkast je audio fajl u mp3 ili nekom drugom formatu i bazira se na principu RSS feed tehnologije. Korisnicima je potrebno da pre svega imaju internet konekciju (što je u današnje vreme notorna stvar), potom uređaj za slušanje koji može biti računar ili mobilni uređaj, neki od brojnih podkast servisa (podcathcers), malo interesovanja i slobodnog vremena. To je sve.
Što se tiče etimologije, reč podkast je engleskog porekla (u originalu – podcast) i nastaje kao kombinacija reči „broadcast“ što znači prenos, emitovanje, i reči POD koja po jednoj teoriji dolazi od iPod uređaja koji se prvi put pojavljuju sredinom prethodne decenije. Po drugoj verziji, POD predstavlja skraćenicu za portable on demand, što u prevodu na naš jezik znači – prenosivo na zahtev. To je ujedno i najkraće moguće objašnjenje podkasta. Reč se inače prvi put pojavljuje još 2004.godine i njen tvorac je bio novinar BBC-a, Ben Hammersley. Pojavom iPod uređaja godinu dana kasnije, koji su zamenili vokmene (diskmene), zvanično otpočinje i  era podkasta. Sve do današnjih dana, podkasti su se razvijali i postali jednan od najpopularnijih izvora zabave, znanja, humora i uopšte potražnje ka različitim sadržajima.
Poslednjih nekoliko godina podkasti su doživeli pravi pravcati bum. Tome je kumovalo mnogo različitih parametara. Objašnjavanje svakog ponaosob zahtevalo bi seriju ovakvih tekstova. Ukratko faktori koji su uticali na to da podkasti postanu toliko popularni su pre svega: zasićenost korisnika mejnstrim medijima, raznovrsnost koju podkasti pružaju, unapređivanje interneta, relativno jeftino i lako pravljenje podkasta, samostalnost u uređivačkim pitanjima a na kraju i nekomplikovano, a pre svega besplatno konzumiranje podkasta. Ne treba naravno ni smetnuti sa uma promenu u načinu života ljudi u današnje vreme, u smislu rasploaganja sa vremenom i životnim navikama. Ipak, kako bi najlakše a najpreciznije objasnili karakteristike podkasta, najbolje je da ga uporedimo i to sa radiom, kao medijskim formatom koji u mnogo čemu blizak podkastu.
Dakle, radio emitovanje i podkasti su po mnogo čemu slični, ali i različiti u isto vreme. Oba su zvučnog formata, s tim što podkasti mogu biti i drugačiji, ali o tome nešto kasnije. I jednu i drugu vrstu emitovanja uglavnom vode jedan, ili više voditelja, ponekad sa gostima a ponekad i vidu intervjua, uključenja i dr.
Koje su to onda stvari po kojima se radio i podkast razlikuju? Nabrojaćemo i objasniti neke od najbitnijih.
1. Masovno ili tematsko obraćanje
Prva razlika koja je uočljiva je u tome što radio stanice teže da se obraćaju širokom spektru korisnika, tako da pokrivaju širok spektar tema koje su uglavnom mejnstrim. Na taj način one pokušavaju da nadomeste geografsku ograničenost ( lokalne radio stanice)  kao i tematsku urpošćenost (površnost na neki način).  Podkasti sa druge strane nemaju taj geografski problem. S obzirom da su na internetu, dostupni su u celom svetu. Druga, bitnija razlika, je u tome što podkasti pokrivaju određene specifične teme i upravo to ih čini unikatnim i raznovrsnijim. Ukoliko ste recimo ljubitelji pasa, ili volite krimi romane, ili neku određenu TV seriju, sport ili politiku, ili možda rock n roll muziku – za sve to, ili bilo šta drugo, čeka vas određeni podkast! O svemu tome možete po nešto čuti i na radiju, ali ne toliko opširno i u nastavcima, odnosno, sa preko potrebnim entuzijazmom i privrženošću. Stoga se podkasti u suštini i pretražuju preko tema (topics).
2. Vremenska (ne)ograničenost – momenat uključenja u program – on demand
Koliko ste se puta u životu u neku radijsku emisiju uključili na pola ili na samom kraju? Ili recimo, zašto voditelji radijskih emisija s vremena na vreme pominju naziv emisije i podsećaju na to čime se emisija bavi? Odgovor je već dat u prvoj rečenici. Sa podkastima je sa druge strane potpuno drugačije. Ono što je izrečeno jednom na radiju, nepovratno odliazi u „etar“(osim ako ne naiđete na reprizu), dok kod podkasta emisiju možete odslušati u celosti kada vam odgovara. Takođe možete i premotavati napred ili nazad i slušati onoliko koliko želite. Podkasti ostaju pohranjeni na internetu i možete im pristupiti u bilo kom vremenskom periodu, što znači da možete slušati i podkast koji je emitovan u prošlosti. Neki podkasti su tematski izvan vremena, pa tako recimo možete u bilo kom trenutku slušati podkast o svojoj omiljenoj TV seriji koja je odavno završena, a koju ste vi počeli da gledate u određenom trenutku vašeg života. Primer bi recimo mogla da bude serija Černobilj, koja je traja vrlo kratko, i koja je bila praćena podkastom koji je išao uporedo sa njom, I serija i podkast su i dalje na internetu. To je ujedno i jedna od osnovnih karakteristika podkasta – on demand – odnosno na zahtev.
S obzirom da podkasti ne podležu striktnoj uređivačkoj politici, odnosno da nisu vremenski ograničeni, autor slobodno raspolaže vremenom i brojem emisija koje pravi, ipak je potrebno ponoviti o čemu se u podkastu zapravo radi, s obzirom da se potencijalni novi slušaoci u priču (praćenje epizda) mogu uključiti i kasnije. Recimo da jedan podkast ima preko 100 epizoda, slušaocu koji se uključuje po prvi put u 101. treba objasniti o čemu je reč.
3. Multitasking – simultano izvršavanje zadataka u isto vreme – portabilnost
Još jedna od bitnih karakteristika podkasta, koja se nadovezuje na prethodnu, je u tome što podkaste možete slušati dok istovremeno upražnjavate ili izvršavate neke druge radnje ili obaveze. Na primer, nakon pola dana provedenog na poslu čekaju vas naravno i kućne obaveze. Igranje sa decom, sitne popravke po kući ili odlazak u nabavku, a nakon svega toga vam još dolaze i gosti u večernjim satima. Pri tom, imate i psa koji traži svoju jednočasovnu šetnju. Pas je taj koji spašava dan! Upravo u tih sat vremena dok sa njim šetate, možete uključiti novu epizodu vašeg omiljenog podkasta i uživati. Slično se dešava i sa ljudima koji putuju do posla u određenom vremenskom intervalu. Zašto gledate jedne te iste dosadne predele i ljude, kada recimo možete odslušati vesti za taj dan.
Dakle, još jedna bitna karakteristika podkasta je već pomenuta portabilnost. Podkast je uvek sa vama, na vašem mobilnom uređaju i možete ga slušati bez da vas to ometa dok simultano vršite neku drugu radnju. S obzirom na to koliko se život brzo odvija ui današnje vreme, podkast i u tu ima prednost nad radiom. U suštini, da nema te portabilnosti odnosno slobode u odlučivanju kada će te nešto slušati, podkasti nikada ne bi ni doživeli ovoliku popularnost koju danas imaju.
Postoji još stvari koje prave jasnu distinkciju između podkasta i radija, kao na prmer pitanje autorskih prava, personalizacije ili recimo stvaranja jedne vrste zajednice koja se okuplja oko neke podkast emisije ili voditelja. Te zajednice se prenose na društvene mreže i mogu postati ozbiljni „forumi“ za razmenu mišljenja i ideja.
Što se tiče tehničke forme, podkasti se mogu realizovati u nekoliko različitih vidova:
1) Običan, audio podkast – uglavnom u zvučnom izdanju, može se slušati preko podkast emitera kojih ima nerbojeno mnogo  Apple podcast, Spotify, Podbeam, Google podcast, Stitcher, Spreaker, Youtube, samo su neki od njih i možete im pristupiti nezavisno od od toga da li ste Android ili iOS korisnik.
2) Unapređeni podkast – podcast koji osim zvuka emituje i prateće slike ili grafiku, nešto nalik prezentacijama. Uglavnom se može pratiti preko Youtube-a. Junkyard Rock Stories podkast je zapravo vid ovog podkasta, ukoliko nas slušate na Youtube-u. Ukoliko nas pratite na nekoj drugoj platformi, onda to spada u prvu grupu podkasta
3) Video podkast – ovo je zahvaljujući neverovatnom značaju Youtube-a, verovatno najrazgranatiji vid podkasta koji se još mogu nazvati i vlog, vodcast, ili jednostavno Youtube emisije. Jasno je u potpunosti da pored audio, sadrže i vizuelnu komponentu, odnosno emitijuju se u video formatu. Da sada ne nabrajamo, od politike, istorije , kako uraditi ovo ili ono, preko Državnog posla i drugih sličnih emisija, može se naći toliko toga, što opet, sami određujete kada će te i koliko slušati.
4) Podkast knjige – u ovom vidu podkasta radi se o serijskom iščitavanju delova neke knjige, gde na kraju ceo serijal postaje u stvari audio knjiga u celosti.
Da popularnost podkasta nije samo puki mit, govori u prilog i činjenica da se sama industrija u poslednjih nekoliko godina okreće distribuciji podkasta. Najpopularnijij muzički strimig servis Spotify , koji ima preko 200 miliona pretplatnika, početkom ove godine kupio je nekoliko manjih podkast distributera u vrednosti od 350 miliona dolara i obznanio da kreće „u bitku“ sa Apple-om i na ovom polju. Nedavno je i francuski Deezer objavio da svoj fokus okreće podkastima i napravio partnerstvo sa čak pet različitih podkast distributera, s obzirom da je kompanija zabeležila porast konzumiranja podkasta na svojoj platformi za neverovatnih 250%.  Prema istraživanju Podcast Insights, čak 51% stanovništva SAD je makar jednom konzumiralo neki podkast.
Na kraju pak, ako zanemarimo sva ta istraživanja i pođemo od sebe, svako od nas je makar jednom pogledao ili poslušao neki vid podkasta na internetu. Jednostavno, vreme  u kojem živimo, životne navike, neprekidna potražnja za različitim sadržajima, srozavanje i kontrola konvencijalnih medijskih formata, uticaj savremene tehnologije, relativno lako i jeftino distribuisanje, neke su od osnovnih karakteristika koje će, ukoliko se zadrže na istom nivou razvoja, a sva je prilika da hoće, samo doprineti već i onako velikom procvatu podkasta uopšte, pa možda čak i poslati neke od starih medijskih formata u istoriju.
– Pokušali smo  da u što kraćim crtama objasnimo šta se podrazumeva pod rečju podkast, s obzirom da je i sam ovaj blog počeo da sa emitovanjem jedne takve vrste emisije.Pišite u komentarima da li i vi slušate neke podkaste, i na koji način. Naravno, slobodno predložite neke koji se bave sličnim temama kao ovaj blog/podkast i posetite nas na Junkyard Rock Stories Youtube stranici, kako bi ste bili u toku sa novim epizodama!
Oktobar 2019.                                                                                                      Autor: Janko Petrović
Share To The World

4 thoughts on “Analiza: Šta je to „PODCAST“ ? I kako je postao popularan?

Оставите одговор на Mila Mitrovic Одустани од одговора